Z AHLWÖRTER IM BKS, M AZEDONISCHEN UND R USSISCHEN B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen Zinaida Salkić) Mtr. Nr Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz SE B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und Russischen LV-Leiter: O. Univ.-Prof. Dr. Branko Tošović SS

S ADRŽAJ 1. Općenito o brojevima 2. Brojevi u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku 3. Brojevi u ruskom jeziku 4. Brojevi u makedonskom jeziku 2

1. Općenito o brojevima 3

Brojevi su nesamostalne, odredbene riječi kojima se označava neka količina ili redoslijed. Spadaju u zatvorenu grupu riječi, u kojoj nema promjena: ne proširuju se, nema novih jedinica. 4

P ODJELA BROJEVA Prema značenju brojevi se dijele na: glavne ili kardinalne, redne ili ordinalne. Kad se navodi količina onda se umjesto glavnih upotrebljavaju zbirni brojevi. 5

O BLICI Glavni brojevi označavaju odre đ enu količinu jedinki. Glavni brojevi jedan, dva, tri i četiri (i brojevi složeni s njima) imaju promjenu. 6

U promjenljive riječi spadaju još stotina, tisuća, hiljada, milijarda, bilion (ovo su brojevi samo po značenju, a po ostalim osobinama su imenice i imaju oblike kao imenice ženskog ili muškog roda, npr.: stotina-stotine, milion-miliona ). Ostali su glavni brojevi nepromjenljivi. 7

Mi smo dali na stotine takvih ljudi, državnika, vojskovo đ a i umjetnika, Carigradu, Rimu i Beču. Сколько сотен талантов, государственных деятелей, полководцев, художников подарили мы Стамбулу, Риму, Вене. Ние сме им дале со стотници такви луѓе, државници, полковници и уметници, на Цариград, Рим и Виена. 8

2. Brojevi u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku 9

a.) Broj jedan ima pridjevsko-zamjeničku promjenu i oblike za sva tri roda i oba broja. 10

Jednina 11 Tabela 1

Množina PadežMuški rodSrednji rod Ženski rod Nominativ jedn-ijedn-ajedn-e Genitiv jedn-ih Dativ jedn-im(a) Akuzativ jedn-ejedn-ajedn-e Vokativ jedn-ijedn-ajedn-e Instrumental jedn-im(a) Lokativ jedn-im(a) 12 Tabela 2

Broj jedan ima oblike množine uz imenice koje imaju samo množinu a označavaju jedan pojam (pluralia tantum), te uz one koje u množini znače neku cjelinu ili skup ljudi. 13

Primjer: jedni prosioci, jedna vrata, jedne ljestve, jedne rukavice, jedne makaze, jedne pantalone. 14

Kao broj jedan mijenjaju se i svi brojevi složeni s jedan. Primjer: s dvadeset i jednim drugom, nakon dvadeset i jedne godine. 15

b.) Broj dva u ovom se obliku upotrebljava za muški i srednji rod, a uz imenice ženskog roda stoji oblik dvije. Iste nastavke ima i broj oba (ž.r. obje). 16

PadežMuški i srednji rod Ženski rod Nominativ dv - adv - ije Genitiv dv - ajudv - iju Dativ dv - amadv - jema Akuzativ dv - adv - ije Vokativ dv - adv - ije Instrumental dv - amadv - jema Lokativ dv - amadv - jema 17 Tabela 3

c.) Brojevi tri i četiri imaju iste oblike za sva tri roda. 18

Tabela 4 Nominativ tr-ičetir-i Genitiv tr - ijučetir - iju Dativ tr - imačetir - ima Akuzativ tr - ičetir - i Vokativ tr - ičetir - i Instrumental tr - imačetir - ima Lokativ tr - imačetir - ima 19

Brojevi dva / dvije, oba / obje, tri i četiri, iako imaju padežne oblike sve češće se upotrebljavaju kao nepromjenljivi. 20

Umjesto odgovarajućeg padeža uzima se često okamenjeni akuzativ kod brojeva dva, oba, tri i četiri, posebno iza prijedloga. 21

Primjer: izme đ u dva grada (umjesto izme đ u dvaju gradova), iz obje ruke (umjesto iz obiju ruku), s tri sestre (umjesto s trima sestrama). 22

Okamenjeni akuzativ češće se upotrebljava uz brojeve složene sa dva, tri i četiri. Primjer: Bio je u dvadeset i dvije zemlje (umjesto u dvadeset u dvjema zemljama). Kada nema prijedloga, prednost imaju odgovarajući padežni oblici. 23

Glavni brojevi prema sastavu mogu biti jednočlani i dvočlani. 24

Jednočlani brojevi se dijele na: osnovne: jedan, dva, tri..., deset, sto, tisuća, milion, milijarda, bilion itd ) i izvedene: jedanaest, dvanaest, trinaest..., devetnaest, dvadeset..., pedeset, šezdeset, devedeset. 25

Stotice od dvjesta / dvjesto / dvije stotine pa do devetsto mogu biti i jednočlane i višečlane. Ostali glavni brojevi su višečlani, tj. nastaju slaganjem jednočlanih brojeva. 26

Od osnovnog broja uzima se akuzativni oblik ako ga ima. Mogu se redati jedan za drugim ( dvadeset četiri, trista osamnaest, tri stotine trideset šest... ), ili se ispred zadnjeg člana stavlja vezik i ( pedeset i pet, tisuću dvjesta i četrnaest, dvije hiljade pet stotina trideset i tri ). 27

SLAGANJE BROJA SA IMENICOM I DRUGIM RIJEČIMA Uz složene brojeve čija je posljednja cifra 1 i imenica će biti u jednini, isto kao uz jedan, jedno, jedna. Primjer: trideset i jedan dan, dvadest i jedan učenik, itd. 28

Uz brojeve dva, tri, četiri imenica je u obliku dvojine ( dva druga, dva metra, dvije žene, tri sestre ), a uz brojeve od pet naviše u genitivu množine ( pet drugova, šest metara, pet žena, šest sestara ). 29

Pridjevi i pridjevske zamjenice imaju oblik dvojine, na -a u muškom i srednjem rodu, a na -e u ženskom rodu. Primjer: ova moja dva ( tri, četiri ) dobra druga, ove moje dvije ( tri, četiri ) dobre drugarice. 30

Uz brojeve od pet naviše i oni su u genitivu množine, na -ih. Primjer: ovih mojih pet ( šest itd.) dobrih drugova/drugarica 31

R EDNI BROJEVI Odre đ uju koji je po redu pojam, predmet ili biće označen imenicom uz koju stoje. Od brojeva jedan, dva, tri i četiri redni brojevi se grade posebnim osnovama: prvi, drugi, treći, četvrti. 32

Redni brojevi od 5 do 99 tvore se nastavkom -i od osnove glavnih brojeva: peti, šesti, dvadeset peti itd. Od sto redni broj glasi stoti. Od hiljadu, milion, milijarda gradi se nastavkom -iti, hiljaditi, milioniti, milijarditi. 33

Kod složenih brojeva samo posljednja riječ dobija oblik rednog broja a pišu se odvojeno: pedeset deveti, sto sedamdeset prvi itd. 34

Pošto je odspavao prvi san, Abidaga se po svom običaju odmah iza ponoći probudio i, ne mogući više zaspati, stajao je kraj prozora i gledao u tamu. Внезапно очнувшись от первого сна где-то возле полуночи и, по обыкновению, отчаявшись снова заснуть, Абид-ага стоял у окна и смотрел в темноту. 35

Откако го отспа првиот сон, Абид-ага по сојот обичај веднаш по полноќ се разбуди и, не можејќи повеќе да заспие, стоеше покрај прозорецот и гледаше во темнината. 36

Z BIRNI BROJEVI Kazuju koliko ima čega, predmeta ili osoba, u zbiru ili cjelini, označavaju odre đ eni broj mladunčadi, osoba i životinja, ili bića različitog roda. Zbirni brojevi od dva, tri i četiri glase dvoje, troje, četvero / četvoro. 37

Brojevi od 5 pa naviše dobijaju nastavak -ero/- oro. Primjer: petero / petoro, šestero / šestoro, itd.. Napomena: U ruskom jeziku postoje zbirni brojevi samo za količinu od dva do deset: два, две, двое, трое, четверо, пяатеро, шестеро, семеро, восьмеро, девятеро, десятеро. 38

Na toliku njegovu decu došlo je još i devetero dece Mujage Mutapdžića; od toga samo troje odrasle, a sva ostala sitna i nejaka, sve jedno drugom do uha. К ораве собственных детей прибавилось еще девятеро ребят Муяги Мутапджича; из них только трое постарше, остальные несмышленыши, мал мала меньше. 39

На толку негови деца дојдоа уште девет деца на Мујага Мутабџиќ; од нив само три се возрасни, а сите други ситни и малечки, сите едното на другото до уво. 40

BROJNI PRIDJEVI Brojni pridjevi se upotrebljavaju uz imenice koje nemaju jednine ( pluralia tantum ) npr. dvoja vrata, te uz imenice koje znače parove istih ili sličnih primjeraka npr. dvoje makaze. Tvore se sufiksima -oj, - i, -er ( dv-oj-, tr-oj-...). Imaju sva tri roda i oblike kao pridjevske zamjenice. 41

PadežMuški rodSrednji rodŽenski rod Nominativ dvoj - idvoj - advoj - e Genitiv dvoj - ih Dativ dvoj - im(a) Akuzativ dvoj-edvoj(a)dvoj-e Vokativ----- Instrument al dvoj-im(a) Lokativ dvoj-im(a) 42 Tabela 5

B ROJNE IMENICE Izvedene su od osnove zbirnog broja sufiksom -ica npr. obojica, dvojica, četverica itd. U brojne imenice tako đ er spadaju imenice koje označavaju približnu količinu i koje se tvore nastavkom -ak od glavnih brojeva deset, petnaest, dvadeset i većih desetica te od broja 1000, npr.: desetak, petnaestak, dvadesetak, stotinjak, hiljadak, itd.. 43

Sejmeni se uskomešaše oko seljaka; dotrčaše sa obale, preko skela, još dvojica. Стражники засуетились вокруг крестьянина; с берега по лесам прибежали еще двое. Сејмените се заметкаа околу селанецот; од брегот, преку скелето, дотрчаа уште двајца. 44

3. Brojevi u ruskom jeziku 45

Osnovni ruski glavni i redni brojevi jesu: один, одно, одна, первый, два, две, второй, третий, четвёртый, пять, шесть, шестой, восьмой, десятый, четырнадцать, восемнадцать, двадцатый, семидесятый, четыреста, семьсот, девятьсот, тысячный, миллион, миллионный, itd. 46

Svi ruski brojevi mijenjaju se po padežima, a brojevi один, два te svi redni brojevi mijenjaju se i po rodovima. 47

Promjena ruskih glavnih brojeva po padežima 48

М ОGUĆI OBLICI RUSKOG GLAVNOG BROJA ОДИН JESU : PadežMuški rod Srednji rod Ženski rodmnožina Nominativ одиноднооднаодни Genitiv одного однойодних Dativ одному однойодним Akuzativ kao nominat iv ili genitiv одноодну kao nominativ ili genitiv Instrumenatl одним однойодними Lokativ одном однойодних 49 Tabela 6

М ОGUĆI OB I ICI RUSKOG GLAVNOG BROJA ДВА JESU : PadežMuški rodSrednji rodŽenski rod Nominativ два две Genitiv двух Dativ двум Akuzativ kao nominativ ili genitiv Instrumental двумя Lokativ двух 50 Tabela 7

GLAVNI BROJ ТРИ ( ANALOGNO I ЧЕТЫРЕ ) IMA SLJЕDЕĆЕ РАDЕŽNЕ OBLIKE : 51 PadežBroj Nominativ три Genitiv трёх Dativ трём Akuzativ kao nominativ ili genitiv Instrumental тремя (четырьмя!) Lokativ трёх Tabela 8

Ruski glavni brojevi od пять do двадцать te glavni broj тридцать mijenjaju se po padežima kao imenice ženskog roda koje u nominativu jednine završavaju na - ь (bez oblika za množinu). 52

Promjena ruskih rednih brojeva po padežima 53

Ruski redni brojevi imaju раdеžnе oblike analognе раdеžnim obliсimа оdgоvагаjućih opisnih i gradivnih pridjeva (u dugom obliku), tj. onih kojima osnova zаvгšаvа nа tvrdi suglasnik (uz izuzetak rednog broja третий, koji ima раdеžnе oblike analogne раdеžnim oblicima posvojnih pridjeva na - ий ). 54

Padež Muški rod Srednji rod Ženski rod Množina Nominativ трети й третьетретьяТретьи Genitiv треть его третьейТретьих Dativ треть ему третьейТретьим Akuzativ kao nomin ativ ili genitiv третьетретью kao nominativ ili genitiv Instrumental треть им третьей третьим и Lokativ треть ем третьейТретьих 55 Tabela 9

Kod slоžеnih ruskih rednih brojeva ро раdеžima se mijenja samo posljednji broj. 56

4. Brojevi u makedonskom jeziku 57

simbol broj ( m.r. ) broj ( ž.r. ) broj ( s.r. ) 0 нула 1 еденеднаедно 2 двадве 3 три 4 четири 5 пет 6 шест 7 седум 8 осум 9 девет 10 десет 58 Tabela 10

Opredjeljena brojnost – označava količinu šta je tačno izbrojano. Prosti brojevi su od jedan do deset. Prosti brojevi su i nula, sto, hiljada, milion, milijarda. 59

Broj jedan ima formu za muški -еден, forma za ženski rod -една i forma za srednji rod -едно. Uz složene brojeve čija je posljednja cifra 1 i imenica će biti u jednini, npr: дбаесет у еден ден. 60

Два je forma za muški rod- два молива, a две za ženski i za srednji rod- две тетратки, две пива. Еден, една, едно, едни se upotrebljavaju kao zamjenice što označavaju neopredjeljenost. Primjer: Една жена и еден маж прашуваа за тебе. (neki) 61

Izbrojana množina: два дена, шест града. Ako je imenica opredjeljena sa brojem onda on dobija član: десетте моливи, петте студентки. 62

R EDNI BROJEVI Redni brojevi (редните броеви) imaju morfološka svojstva pridjeva: mjenjaju se po rodu, broju i dobivaju padež. Primjer: првата недела, петтиот ден. 63

Redni brojevi su: прв, ( -а, -о, -и ), втор ( -а, -о, -и ), трет ( -а, -о, -и ), четврти ( -а, -о ), четиринаесетти, петнаесетти, дваесетти, стоти, илјадити, Милионити. 64

O PREDJELJENA BROJNOST ZA LICA Za označavanje broja na licima kod muškog roda se upotrebljava posebna forma-brojna imenica. Primjer: двауца, тројца, четворица, петмиа, шестмина, itd. 65

Ove forme se upotrebljavaju kada ima lica muškog roda ili grupa lica u kojima ima bar jedno lice muškog roda. Дојдоа тројца. Два студента и две студентку. Za двауца se upotrebljava i обајцата, обата i обете ( двете ) za ženski rod i to uvijek sa artiklom. 66

P RIBLIŽNA BROJNOST Formira se povezivanjem dvaju susjedna broja sa crticom. Primjer: два-три, пет-шест, седум-осумдесет. 67

Hvala na pažnji! 68

L ITERATURVERZEICHNIS Тасевска 2009: Тасевска, Роза. Македоснки со мака (2. изд). Скопје: Универзитет Св. Кирил и Методиј Gralis-korpus: graz.at/gralis/korpusarium/gralis_korpus.html Stand: Tošović 1988: Tošović, Branko. Ruska gramatika u pore đ enju sa srpskohrvatskom. Svjetlost, Sarajevo

Jahić, Halilović, Palić 2004: Gramatika bosanskoga jezika. Dom Štampe, Zenica Klajn 2005: Klajn, Ivan. Gramatika srpskog jezika. Beograd Mato Špekuljak Udruga za ruski jezik i kulturu Zagreb 2012 (I. izdanje) 70